NAJNOVIJE VESTI

No more posts
37806165_10216670408775555_6701148351930302464_n.jpg

Noćna vožnja vam postaje napornija, ne možete da podnesete jaku dnevnu svetlost, vidite duplo, ili su vam pak boje postale nejasne?

Ne želimo da vas plašimo, ali ako ovim simptomima dodate i zamućen vid odnosno osećaj kao da gledate “kroz maglu”, ili možda potrebu da često menjate dioptrije ili sočiva, onda što pre posetite oftamologa, jer postoji velika verovatnoća da bolujete od sada već široko rasprostranjene bolesti oka – katarakte, u narodu poznatija kao “siva mrena”.

Ukoliko oftalmolog potvrdi da se zaista radi o katarakti , dobro je da znate da ukoliko ne reagujetena vreme vaš vid će postati toliko oslabljen da ćete  otežano moći da čitate, vozite, imaćete teškoće pri kretanju.

Šta je katarakta i kako nastaje?

Svake godine od katarakte oboli novih pet do deset miliona ljudi, zato je od izuzetne važnosti otići na oftalmološki pregled čim se primete prvi simptomi.

U najvećem broju slučajeva može se izlečiti bez posledica, međutim podatak Svetske zdravstvene organizacije da je katarakta odgovorna za 50 odsto  ukupnog slepila u svetu, ne treba zanemariti.

Katarakta ili siva mrena predstavlja zamućenje očnog sočiva koje dovodi do slabljenja vida.  Razvija se postepeno, a prema poslednjim istraživanjima rizik od obolevanja raste sa godinama starosti. Statistike pokazuju da do 70-e godine života postoji 50 odsto šanse da ste već oboleli, zato je “staračka katarakta” najrasprostranjenija.  Postoji i “urođena katarakta”, koja se javlja kod dece, ali je srećom vrlo retka i samo dvadesetoro od hiljadu novorođene dece rodi se sa ovom očnom bolešću.

Sa druge strane, ukoliko imate genetske predispozicije za razvoj dijabetesa, ili već bolujete od istog,  skloni ste čestim infekcijama oka, ili ste u mladosti povredili oko, znajte da postoji rizik da u kasnijem životnom dobu obolite od  katarakte.

 

Vratite  ponovo svoj vid

Operacija oka oka je jedini efikasan način za izlečenje katarakte.

U našoj specijalnoj oframološkoj bolnici Stankov, tim od 25 vrhunskih stručnjaka, vodi računa da intervencija prođe u najboljem mogućem redu i pacijent izađe sa savršenim vidom..

Nakon ove jednostavne i bezbolne intervencije, pacijent ne mora da ostane na klinici, ali se preporučuje mirovanje najmanje 24h, uzimanje laganih obroka,  a često lekari savetuju tek operisanim pacijentima da nekoliko dana nose naočare za sunce i izbegavaju bilo kakvu fizičku aktivnosti..

 

Važno je napomenuti i to da je operacija katarakte najčešća intervencija u Srbiji, pa su liste čekanja u državnim ustanovama neverovatno duge, a podatak iz 2017. godine, da na ovaj hirurški zahvat čeka čak 30.000 pacijenata verovatno je zabrinuo mnoge pacijente. Naša ustanova je jedna od prvih privatnih klinika koja je potpisala ugovor sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje za obavljanje operacija senilne i presenilne katarakte. To znači da pacijenti, koji se već nalaze na listi čekanja za operaciju katarakte, upućuju u našu kliniku, gde tim stručnjaka bolnice Stankov vrši intervenciju, a nakon tretmana koji dobijate na klinici budite uvereni da ćete na svet gledati „potpuno zdravim očima“.


Blue_circle_for_diabetes.jpg

Dijabetes i oko

Dijabetes je jedan od vodećih uzroka slabljenja ili gubitka vida kod radno sposobne populacije u svetu. Važno je znati da promene na oku koje izaziva dijabetes ne bole, a simptome daju tek u poodmaklim fazama bolesti. Iz tog razloga je jako važno periodično obavljati oftalmološke preglede.

Šta je dijabetična retinopatija?

Dijabetična retinopatija je jedna od komplikacija dijabetesa. Dolazi do oštećenje unutrašnjeg sloja oka — mrežnjače (retine). Dijabetes je oboljenje koje pogađa male krvne sudove. U retini se nalazi mnoštvo takvih krvnih sudova pa biva zahvaćena.

Koji su simptomi dijabetičke retinopatije?

Glavni simptom dijabetičke retinopatije je slabljenje vida.

Povišen šećer oštećuje krvne sudove u mrežnjači, što za posledicu ima otok (edem) mrežnjače.

U kasnijim fazama bolesti mrežnjača je nedovoljno snabdevena krvlju pa se zbog toga stvaraju novi krvni sudovi koji su trošni i lako pucaju pa dolazi do krvarenja u oku (hemoftalmus). Kada dođe do pucanja krvnih sudova dolazi do  naglog pada vida.

Ukoliko se ne leči može doći do odvajanja retine, što je veoma komplikovano za lečenje.

Kako se leči dijabetična retinopatija?

Može se lečiti na dva načina. Prvi je laserskom metodom, kojom se vrši koagulacija propuštajućih krvnih sudova.

Drugi način je primenom intravitrealnih injekcija (inekcije se daju u oko) iz anti-VEGF grupe lekova.

Primenom ovih injekcija često se, osim stabilizacije, postiže i poboljšanje vida.

Kako sprečiti razvoj dijabetičke retinopatije?

Da bi se sprečile komplikacije, potrebno je da oboleli od dijabetesa jednom godišnje obave preventivni pregled kod oftalmologa. Pri tom pregledu je potrebno da se prošire zenice i da se detaljno pogleda očno dno, a ne samo ispitivanje vida, jer promene mogu postojati bez oslabljenog vida.

Naši oftamolozi su uvek dostupni za detaljne preglede koje zahteva prevencija dijabetičke retinopatije. Pozovite nas na 011 324 33 06 i zakažite svoj termin!


baby-2166101_1920-1200x799.jpg

Šta je okluzija?

Okluzija u dečijoj oftalmologiji  podrazumeva zatvaranje jednog oka (ili oba naizmenično) takozvanim okluderima. To je posebna vrsta flastera koja se deci lepi preko oka.

Zašto i kada oftalmolozi propisuju okluziju kao vrstu terapije?

Ambliopija (slabovidost) je najčešći uzrok slabog vida kod dece. Ukoliko se na vreme otkrije i primeni adekvatna terapija, vid se u potpunosti može razviti.

Kod slabovidosti jedno oko (ili oba oka) nemaju razvijen vid, te deca slabije vide. Terapija izbora je zatvaranje oka (ili očiju naizmenično). Zatvara se oko koje dobro vidi (ili oba oka naizmenično), kako bi se na taj način slabovido oko ‘treniralo’ da bi se na njemu poboljšao vid.

Zašto deca teško prihvataju nošenje flastera?

Deca vrlo često pružaju otpor i ne žele da nose flastere. Jedan od razloga je što im se zatvara oko kojim dobro vide pa teže učestvuju u uobičajenim aktivnostima i potrebno im je vremena da se naviknu. Često su ista deca u vrtićima i školama izložena podsmehu vršnjaka, pa to može biti dodatna prepreka.

Informišite se o okluziji vašeg deteta

Ako se osvrnemo na to da se slabovidost može korigovati samo u detinjstvu do osme, eventualno dvanaeste godine, izuzetno je važno da roditelj bude dobro informisan i spreman na saradnju.

Na pregledu kod oftalmologa koji je savetovao zatvaranje oka saznajte tačno koliko je u toku dana potrebno da se nosi flaster i koliko meseci u kontinuitetu.

 

Bitno je i vreme kada se nosi flaster. Posavetujte se sa oftalmologom i pitajte u kom je periodu dana, imajući u vidu aktivnosti deteta, potrebno zatvarati oko. Nekada je neophodno da to bude više sati u toku dana i u periodu kada je u školi i vrtiću, a nekad je dovoljno par sati u toku dana, kada je dete kod kuće.

Kako pomoći deci da prihvate okluziju?

Deca vole nagrade. Osmislite neku vrstu nagrađivanja nakon svake uspešno sprovedene okluzije. Ponudite im da gledaju crtani film ili igraju igrice na telefonu u periodu kada im je zatvoreno oko (naravno, ukoliko se radi o kraćem vremenskom intervalu). Osmislite im dodatne aktivnosti i vidu crtanja, slikanja, bojenja ili vajanja u tom periodu.

 

Takođe, isprobajte različite vrste flastera i opredelite se za onaj koji najviše odgovara detetu. Nakon određenog vremena deca počnu bolje da vide te imaju manji otpor prema nošenju flastera. Budite uporni i istrajni!


alex-boyd-260321-1200x800.jpg

Šta je katarakta?

 

Katarakta ili siva mrena predstavlja zamućenje očnog sočiva koje dovodi do slabljenja vida.

Očno sočivo je deo optičkog aparata oka i da bi vid bio jasan potrebno je da sočivo bude kristalno providno, bez zamagljenja i mrlja,

 Koji su uzroci katarakte?

 

Katarakta se najčešće javlja kod starijih osoba. Zamućenje sočiva nastaje vremenom kod svih ljudi usled promene metaboličkih procesa.

Sve stare osobe imaju kataraktu, ali u zamućenje sočiva može i ne mora uticati na jasnoću vida. Onima kod kojih je to izraženo kandidati su za operativno lečenje.

Osim ove “staračke” ili ”senilne” katarakte, ona se retko javlja i kod dece kao urođena katarakta.

Ovo oboljenje oka može biti posledica dijabetesa, dugotrajnih infekcija oka kao i visoke kratkovidosti i povrede oka.

 

Koji su simptomi?

Prvi simptom katarakte je zamućen vid. Osim toga se mogu javiti duple slike, lošiji noćni vid, blede slike, slike prebojene žućkasto.

Kako cvet vidi zdravo oko
Kako cvet vidi oko sa kataraktom

 

 

Kako se leči?

Operacija katarakte je jedino rešenje. Intervencija se radi u lokalnoj anesteziji. Traje oko dvadesetak minuta i pacijent isti dan odlazi kući.

U toku intervencije zamućeno sočivo se odstranjuje i na njegovo mesto se postavlja veštačko providno sočivo. To novo sočivo je inertno – ono ne izaziva reakciju u oku, a pacijent ga ne oseća.

 

Katarakta je oboljenje koje narušava kvalitet života i otežava svakodnevne aktivnosti. Kod uznapredovalih oblika katarakte čitanje, vožnja (naročito noćna), kao i različite fizičke aktivnosti obavljaju se sa nesigurnošću ili su onemogućene.

Od izuzetne je važnosti otići na oftalmološki pregled čim se primete prvi simptomi. Nakon postavljanja dijagnoze katarakte potrebno je što pre započeti lečenje jer se na taj način smanjuje verovatnoća komplikacija nakon operativnog lečenja, koje su češće kod uznapredovalog oboljenja.

U Oftalmologiji Stankov radi tim stručnjaka na čelu sa doc. Stamenkovićem koji uspešno rešava problem katarakte. Ukoliko imate neke od pomenutih simptoma, pozovite nas na 011 324 33 06 i zakažite pregled.


old-2237948_1920-1200x800.jpg

U letnjem periodu provodimo više vremena napolju na suncu. Osim kože, štetnim sunčevim zracima su izložene i naše oči, te im je podjednako potrebna zaštita!

Kako je sunce štetno za naše oči?

Do naših očiju i kože kroz atmosferu dospevaju štetni UVA i UVB zraci. Kratkotrajna izloženost UV zračenju može izazvati fotokeratitis – koji je opekotina oka, najjednostavnije rečeno. Na svu sreću, ovo stanje je najčešće privremeno i ne dovodi do trajnih oštećenja oka. Dugotrajno izlaganje UV zracima može imati trajne posledice kao što su nastanak katarakte kao i nastanak karcinoma kapaka i predela oko oka.

Kako zaštititi oči od sunca?

Prve sunčane naočare su se pojavile tridesetih godina XX veka, a do tada su kao zaštita služili šeširi sa većim i manjim obodima. Danas naočare, sem što su neizostavan modni detalj, jesu najbolja zaštita od štetnih sunčevih zraka.

Kako odabrati sunčane naočare?


Brojke su bitne! Pri kupovini obratite pažnju da na naočarima piše 99% ili 100% zaštita i da štite od UVA i UVB zraka.
Bitan je oblik! Odaberite naočare koje su vam udobne i prijatne za nošenje. Veća je verovatnoća da ćete ih redovno nositi. Ukoliko su prevelike ili premale postoji mogućnost da propuštaju zrake sa strane.
Bitna su “stakla”. Neophodno je stakla štite od UVA i UVB štetnih zraka, a takođe je poželjno da budu i polarizovana. Sočiva od pravog stakla imaju minimalnu zaštitu, a danas se preporučuju polikarbonatna plastična sočiva koja su lagana i pružaju zaštitu.
Na osnovu cene, boje i zatamnjenosti ne može se sa sigurnošću tvrditi koji nivo UV zaštite imaju naočare, te ih je najbolje kupovati u specijalizovanim optikama gde postoji mogućnost da se i testiraju.
Treba sa su funkcionalne! Često je osobama koje nose naočare sa dioptrijom nepraktično da nose naočare za sunce. Postoji mogućnost ugradnje sočiva sa dioptrijom, a od skoro u Optici Stankov možete nabaviti naočare italijanskog brenda iGreen za vas i vaše mališane. Na naočare sa dioptrijom možete dodati nastavak sa UV zaštitom i koji ih time pretvara u naočare za sunce! Ono što ovaj brend izdvaja jeste moderan dizajn, a svaki par naočara je lagan, fleksibilan i izdržljiv. Više o njima možete saznati na ovom linku ili kada nas posetite u Optici Stankov, Terazije 45/4 gde možete probati i odabrati svoj par!


office-620822_1920-1200x797.jpg

 

U današnje vreme neretko većina nas provodi bar nekoliko sati ispred kompjutera. Veliki broj ljudi kojima je posao vezan za rad na kompjuteru provode i preko osam sati ispred monitora.

 

Retko čije oči mogu ispratiti ovakav tempo bez posledica. Istraživanja pokazuju da 50-90 % osoba kojima je posao vezan za rad na kompjuteru imaju neke od simproma CVS-a (Computer Vision Syndrome): crvenilo i peckanje očiju, suve oči, zamagljen vid, duple slike, glavobolje…

Kako sprečiti nastanak simptoma, i zaštititi oči i vid?

Važno je da osvetljenje bude adekvatno u prostoriji u kojoj se provodi vreme i radi na računaru, tj. da ne bude jako dnevno ili veštačko osvetljenje.

Poželjno je da refleksija svetlosti od površina nameštaja, zidova i samog ekrana bude što manja ( zidovi mogu biti ofarbani mat bojama, a postoje i posebne matirane zaštite za monitore).

Na svakih 30-40 minuta se preporučuje pravljenje pauza od 2-3 minuta.

Evo i predloga za par vežbi za očne mišiće koje možete raditi u tim pauzama.

  1. Bez pomeranja glave usmerite pogled na više ka plafonu, potom na niže ka podu,a potom sa leva na desno.
  2. Vežba osmice. Takođe bez pomeranja glave, pokretima očiju prelazite iz gornjrg levog ugla zida koji je ispred Vas ka donjem desnom, potom usmerite pogled ka gornjem desnom pa donjem levom uglu i ponovo ka gonjem levom uglu. Vežbu ponoviti i u suprotnu stranu (početi sa desne strane). Važno je da ne pomerate glavu.
  3. Pogledajte u daljinu (nabolje bi bilo kroz prozor, u neki udaljeni objekat) i zadržite pogled 10 sekundi, a potom pogledajte u sam vrh nosa. Ovu vežbu ponoviti deset puta.

Osobama koje rade na kompjuteru savetuje se preventivni pregled oftalmologa jednom godišnje, a postoji mogućnost i izrade naočara za rad na kompjuteru.

U Oftalmologiji Stankov je moguće obaviti preventivne preglede. Pozivom na 011 3243306 ćete dobiti više informacija od našeg ljubaznog osoblja. Pozovite i rezervišite svoj termin!


happy-286152_1920-1200x800.jpg

Oftalmološki pregled dece je jedan od najbezbednijih i najmanje bolnih pregleda.  Međutim, kao i  sve sa čime se deca susreću po prvi put, i ovaj pregled ih može uplašiti.

Iz tog razloga je izuzetno važno da se roditelji upoznaju sa time kako izgleda oftlmološki pregled deteta i da decu za njega pripreme.

Sam pegled se sastoji iz:

  1. davanja anamnestičkih podataka (o tegobama u vezi sa vidom, kao i opštem stanju deteta koje daje roditelj)
  2. provere samog oka (da li je anatomski ispravno građeno), položaja očiju (utvrđuje se da li postoji razrokost), kao i pokreta očiju
  3. određivanja vidne oštrine (da li se vid ispravno razvija)
  4. određivanje refraktivne anomalije (da li postoji dalekovidost, kratkovidost ili astigmatizam)
  5. utvrđivanje da li je razvijen binokularni vid (tj. da li dete gleda sa oba oka što je od izuzetne važnosti za pravilan razvoj vida)

Sama tehnika pregleda podrazumeva posmatranje različitih slika i prepoznavanja pojmova sa njih, te i dobro pripremljena deca  već sa dve godine mogu dobro sarađivati.

Ovo su slike pojmova koje bi bilo dobro da dete pre pregleda nauči

Deca starijeg uzrasta posmatraju viljušku i govore na koju su stranu kraci viljuške okrenuti. Nije neophodno da razlikuju strane levo i desno, ispitivač ih uputi da pokažu rukom.

 

Ostatak pregleda takođe podrazumeva posmatranje slika ili ispitivanje strukture samog oka za koje se upotrebljavaju različiti oftalmološki aparati sa svetlosnim zracima.

Bilo bi dobro da roditelji pokažu deci slike pomenutih pojmova i da im pojasne da je pregled bezbolan i da će gledati interesantne sličice.

U ordinaciji Stankov radi tim lekara, logopeda i medicinskih sestara sa višegodišnjim iskustvom u radu sa decom koji brinu o našim najmlađim pacijentima.

Pozovite broj telefona: 011 324 33 o6 i naše ljubazno osoblje će vamti sve neophodne informacije i pomoći da zakažete pregled.


eye-1132531_960_720.jpg

Šta je slabovidost?

Slabovidost (ambliopija ili lenjo oko) je stanje u kome je smanjena oštrina vida i koja se ne može korigovati nošenjem naočara niti kontaktnih sočiva.

Kako nastaje slabovidost?

Slabovidost  nastaje u ranom detinjstvu, najčešće kao posledica razrokosti (strabizma), dalekovidosti, kratkovidosti ili astigmatizma koji nisu korigovani. Može se javiti na jednom ili na oba oka.   To su funkcionalne ambliopije (slabovidosti) kod kojih se pregledom oka ne može utvrditi oštećenje ni jedne strukture. Javlja se kod 4% populacije.

Najčešće se javlja kao posledica razrokosti i uvek zahvata jedno oko. Oko koje je u razrokom položaju se isključuje  i zaostaje u razvitku vida.

Slabovidost se takođe može pojaviti ukoliko postoji velika razlika u dioptrijama između dva oka.

Ove dve vrste slabovidosti se mogu popraviti određenim terapijskim merama (nošenje naočara, zatvaranje jednog oka ili kombinacijom oba).

Postoji i organska slabovidost kod koje je oštećenje na samom oku (urođena katarakta, bolesti rožnjače) i njena prognoza zavisi od prirode bolesti. Tada se prvenstveno leči  oštećenje samog oka.

 

Kako primetiti slabovidost?

Najčešće se slabovidost kod dece primeti tek nakon polaska u školu, kada je njeno lečenje dosta teže nego u predškolskom periodu. Na šta treba obratiti pažnju kod dece možete pogledati na ovom linku.

Lečenje slabovidosti daje najbolje rezultate do šeste, sedme godine.

Upravo iz tog razloga su izuzetno važni preventivni pregledi oftalmologa u ranom detinjstvu.

Kako se leči slabovidost?

Lečenje  slabovidosti počinje uklanjanjem uzroka – lečenjem razrookosti, nošenjem naočara, operacijom urođene katarakte…

Potom je potrebno stimulisati razvitak vida slabovidog oka. To se radi na dva načina – zatvaranjem oka (okluzijom) i penalizacijom.

 Okluzija je zatvaranje oka sa normalnom vidnom oštrinom tokom par sati, a ponekad i celog dana. Oko se zatvara posebnim okluzionim flasterima. Ukoliko se  u toku šest meseci ne popravi vidna oštrina, najverovatnije da dalji pokušaji neće doneti naprdak.

Penalizacija predstavlja ukapavanje atropina u oko sa normalnom vidnom oštrinom sa ciljem da se vid tog oka smanji i da se na taj način stimuliše slabovido oko. Retko se koristi zbog jednostavnosti okluzije i sporednih dejstava atropina, najčešće kod dece koja imaju laku slabovidost i na svaki način odbijaju okluziju.

Izuzetno je važno blagovremeno uočiti slabovidost i početi sa lečenjem prvenstveno jer se vidna oštrina može popraviti do sedme-osme godine, a iskustvo je pokazalo da mlađa deca bolje privataju korektivne tretmane poput okluzija kada su u predškolskom uzrastu.

Kako biste na vreme otkrili potencijalne simptome, zakažite pregled u našoj ustanovi pozivom na broj 011 324 33 06, i naše ljubazno osoblje će vam dati sva potrebna uputstva.


getty_rf_photo_of_boy_with_eye_chart.jpg

Na rođenju– sva prevremeno rođena deca (mlađa od 35 nedelja ili sa telesnom težinom manjom od 1500grama)

Sa 6 meseci– ako je prisutna razrokost (nepravilan položaj očiju).

Sa napunjenih godinu dana– ako u porodici postoje razrokost, slabovidost kao i ozbiljnije bolesti očiju. Roditelji koji imaju ozbiljniji dioptrijski status ili razliku od 1D između očiju.

Između 3-će i 4-te godine- sva deca.

Pred polazak u školu- sva deca.


man-69283_960_720.jpg

Za sve pokrete i položaje našeg oka odgovorni su dva kosa i četiri prava mišića odnosno njihova saradnja. Oni su koordinisani centrom u kori mozga.

Razrokost ili strabizam je svaki poremećaj paralelnog položaja dva oka. Učestalost ovog poremećaja kod dece je do 5%. Primetno je da u nekim porodicama javljaju češće. Uzroke razrokosti svrstavamo u četiri osnovne grupe : senzorni, motorni, mehanički i dinamički.

Postoji više podela razrokosti. Jedna od osnovnih je podela na „prateću” (konkomitirajuću) i paralitičku. Bez obzira na uzrok i vreme javljanja razrokost je problem čijem lečenju treba što pre pristupiti. Ponekad je za razrokost odgovorno i postojanje dioptrije. Prepisivanje odgovarajućih naočara problem smanjuje ili u potpunosti rešava.

Problemu razrokosti se uglavnom prilazi kao estetskom dok se u stvari njegov funkcionalni značaj zanemaruje. Osobe koje imaju razrokost, s obzirom da okolinu posmatraju samo jednim okom, nemaju osećaj trodimenzionalnosti.

Razrokost je u preko 50 % slučajeva povezana sa pojavom slabovidosti (ambliopijom) koja ako se ne otkrije i ne leči na vreme (što ranije to bolje) dovodi do trajnog slabljenja vidne oštrine. Slabovidost može da da bude prisutna na jednom ili oba oka. Jedan od glavnim načina lečenja slabovidosti je zatvaranje boljevidećeg oka flasterom u medicinski indikovanoj srazmeri.

Razrokost se uspešno leči i hirurškim putem. Operacije se rade u opštoj anesteziji.


Copyright by Stankov Oftamologija 2016. Izrada sajta: AlgoCloud